Grafitizirani petrolejni koks suočava se s određenim geopolitičkim rizicima i rizicima monopola nad resursima, a izvori tih rizika mogu se analizirati iz četiri dimenzije: distribucija resursa, promjene geopolitičkog krajolika, kontrola industrijskog lanca te političke i trgovinske barijere.
I. Neravnomjerna raspodjela resursa dovodi do ovisnosti o opskrbi od određenih regija
Kao nusproizvod prerade sirove nafte, obim proizvodnje petrol koksa direktno je povezan s kapacitetom prerade sirove nafte. Neravnomjerna globalna raspodjela resursa sirove nafte rezultira velikom ovisnošću opskrbe petrol koksom o regijama koje proizvode sirovu naftu i centrima prerade. Na primjer:
- Koncentrirana proizvodnja naftnog koksa u Kini: Od januara do novembra 2024. godine, proizvodnja naftnog koksa u Kini uglavnom je bila koncentrirana u istočnoj Kini, južnoj Kini i sjeveroistočnoj Kini, čineći preko 80% ukupne proizvodnje, pri čemu istočna Kina doprinosi sa više od 55%. Ova regionalna koncentracija čini lokalne fluktuacije u ponudi vjerovatno uticati na nacionalno tržište.
- Visoka uvozna ovisnost: Kineski naftni koks vlastite proizvodnje ne može u potpunosti zadovoljiti domaću potražnju, a dio jaza između proizvodnje i potrošnje nadoknađuje se uvozom. Od januara do novembra 2024. godine, iako je uvoz naftnog koksa u Kinu smanjen za 15,22% u odnosu na prethodnu godinu, stopa vanjske ovisnosti ostala je iznad 25%, pri čemu je naftni koks s visokim udjelom sumpora činio preko 70% uvoza u 2023. godini. Izvori uvoza uključuju Sjedinjene Američke Države, Saudijsku Arabiju, Kanadu i druge. Geopolitički sukobi ili promjene trgovinske politike u ovim zemljama mogu direktno poremetiti stabilnost opskrbe.
II. Promjene geopolitičkog pejzaža pogoršavaju rizike u snabdijevanju
Promjene u globalnom energetskom geopolitičkom pejzažu predstavljaju potencijalne prijetnje lancu snabdijevanja naftnim koksom:
- Intenzivnija konkurencija u oblasti resursa: Kao energetska i hemijska sirovina, na opskrbu naftnim koksom može uticati konkurencija u oblasti resursa. Na primjer, politička nestabilnost na Bliskom istoku i napeti odnosi između Rusije i zapadnih zemalja mogu dovesti do poremećaja u opskrbi sirovom naftom ili fluktuacija cijena, što će uticati na proizvodnju naftnog koksa.
- Blokirani transportni pravci: Geopolitički sukobi mogu ometati transportne pravce petrolejskog koksa, povećavajući troškove i vrijeme transporta, pa čak i uzrokujući prekide u snabdijevanju. Na primjer, rastući sigurnosni rizici u brodskoj ruti Crvenog mora mogu utjecati na efikasnost izvoza petrolejskog koksa s Bliskog istoka u Kinu.
III. Rizici monopola u ključnim karikama industrijskog lanca
Određene karike ili tehnologije u industrijskom lancu naftnog koksa mogu biti pod kontrolom nekoliko preduzeća ili zemalja, formirajući monopolsku situaciju:
- Monopol u opskrbi sirovom naftom: Globalnim tržištem sirove nafte dominira nekoliko zemalja proizvođača nafte, pri čemu organizacije poput OPEC-a utječu na cijene nafte putem proizvodnih politika, čime indirektno kontroliraju troškove petrolejnog koksa. Na primjer, smanjenje proizvodnje OPEC-a može dovesti do povećanja cijene sirove nafte, što povećava troškove proizvodnje petrolejnog koksa.
- Tehničke barijere u srednjoj preradi: Tehnologije prerade naftnog koksa, kao što su odgođeno koksiranje i kalcinacija, imaju određene barijere, a preduzeća koja savladaju ključne tehnologije mogu steći tržišne prednosti. Na primjer, iako Kina prednjači u tehnologiji grafitizacije, ona se i dalje oslanja na uvoz visokokvalitetnog igličastog koksa i drugih ključnih sirovina, što predstavlja rizik tehničkog monopola.
- Koncentrirano tržište nizvodne primjene: Potrošnja naftnog koksa uglavnom je koncentrirana u prethodno pečenim anodama i gorivu, što je činilo 77% u prvoj polovini 2024. godine. Industrija elektrolitičkog aluminija, kao primarni korisnik prethodno pečenih anoda, može utjecati na potražnju za naftnim koksom zbog ograničenja svojih proizvodnih kapaciteta (npr. crvena linija od 45 miliona tona u Kini), formirajući monopol na strani potražnje.
IV. Političke i trgovinske barijere koje ograničavaju likvidnost tržišta
Politike i trgovinske barijere u raznim zemljama mogu pogoršati segmentaciju tržišta i monopol na tržištu petrol koksa:
- Ograničenja politike zaštite okoliša: Kineski „Akcioni plan za uštedu energije i smanjenje emisija ugljika za 2024-2025.“ propisuje da se, osim za postojeće samostalno snabdijevane jedinice u petrohemijskim preduzećima, naftni koks s visokim udjelom sumpora ne smije koristiti kao gorivo. Ova politika ograničava upotrebu naftnog koksa s visokim udjelom sumpora u sektoru goriva, pri čemu se dio potražnje pomiče na naftni koks s niskim udjelom sumpora, što potencijalno može izazvati monopol na tržištu naftnog koksa s niskim udjelom sumpora.
- Kontrola izvoza i trgovinski ratovi: Glavne zemlje izvoznice mogu ograničiti snabdijevanje naftnim koksom putem kontrole izvoza ili povećati tarife putem trgovinskih ratova, što utiče na likvidnost globalnog tržišta. Na primjer, američke tarife Kini mogu povećati cijenu kineskog uvezenog naftnog koksa, slabeći njenu međunarodnu konkurentnost.
- Ograničenja izvoza resursa: Zemlje bogate resursima mogu ograničiti izvoz kako bi zaštitile svoje domaće industrije, što dovodi do globalnih tenzija u snabdijevanju. Na primjer, indonezijska ograničenja izvoza rude nikla, iako se ne odnose direktno na naftni koks, odražavaju trend zemalja izvoznica resursa koje koriste političke alate za kontrolu tržišta, što potencijalno može izazvati slične rizike za druge resurse poput naftnog koksa.
Vrijeme objave: 24. novembar 2025.